www.SlikoMat.com

Alejhisselam

“Ti si (Muhammede), zaista, najljepše ćudi! ” (El-Kalem, 4 ajet)

31.12.2008.

Gaza

25.12.2008.

subhanAllah

                        

25.12.2008.

Neke medicinske koristi od sedzde Elhamdulillah

Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim

Sedzda je poseban polozaj u redovnim molitvama koje muslimani treba da obavljaju najmanje pet puta dnevno. Iako osnovna namjena obaveznih molitvi nije u izvedbi nekih tjelesnih vjezbi, sada se jos vise dokazuje da one vrse i veoma koristan medicinski ucinak na ljudsko tijelo. To je i smisao hadisa casnog Poslanika, a.s. da je namaz lijek za mnoge bolesti. Cinjenica je da osoba koja redovno obavlja namaz je zasticena od mnogih bolesti, pa i od onih koje su jos sasvim nepoznate.
Polozaj sedzde u kojoj celom dodirujemo zemlju je jedinstveno povezana samo sa muslimanskim nacinom obavljanja molitve. To je vrhunac muslimanske molitve i u hadisu je spomenuto da je rob najblizi Allahu dz.s. kada je na sedzdi.

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:
“Allahov rob je najblizi Allahu kada pada na sedzdu, pa molite od Njega (na sedzdi)” (Buharija)

Aisha r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s cinio sedzdu tako dugo, da je neko mogao prouciti i 50 ajeta iz Kur'ana dok se on ne bi vratio sa sedzde. (Buharija)

U jos jednom hadisu kojeg prenosi Enes bin Malik r.a., navodi se da je Poslanik, a.s., naredio ljudima da upotpune ruku i sedzdu.

U jos jednom hadisu Poslanik s.a.v.s. savjetuje da se sedzda mora obavljati polahko i podici se sa nje tek kad se tijelo sasvim smirilo u tom polozaju.

Poslanik s.a.v.s je takodje cinio ruku i sedzdu u posebnim molitvama za vrijeme pomracenja Sunca i Mjeseca. Dakle, prvi pozitivan cilj koji covjek moze ostvariti dok obavlja namaz i cini sedzdu je taj da je tada najblizi Allahu i tada ga moze i moliti za neku potrebu. To ima veliki psihicki efekat na covjeka u namazu koji je opterecen zivotnim brigama i u ovom polozaju (sedzdi) on na tren bjezi od problema koji ga okupiraju.
Dok covjek obavlja sedzdu, njegovo cijelo tijelo u tom momentu je aktivno. Ovaj pokret se moze porediti sa malim ronjenjem u trenutku dok klanjac spusta svoje celo na zemlju dok su mu ruke razmaknute sa strane. Ovo podstice vecinu, a mozda i sve misice u tijelu na aktivnost koja im sluzi poput tjelovjezbe.

Ruke su tada posebno rasirene zato da bi podlaktice kao i misici ruku mogle da nose tezinu u polozaju sedzde. To je odlicna vjezba za gornje misice ruku. Poslanik s.a.v.s u svom hadisu savjetuje da ne spustamo podlaktice potpuno na zemlju, vec da ih drzimo iznad, a to je ujedno i bolje za podlaktice i misice ruku.

Sedzda je jedinstven polozaj i samo cinjenjem sedzde mozak (ili glava) se spusta ispod polozaja srca i zato tek tada krv punom snagom pristize u mozak, dok u svim drugim polozajima (cak i u lezecem), mozak zauzima polozaj iznad srca koje mora da radi protiv zakona gravitacije da bi poslalo krv u mozak.

U polozaju sedzde zbog povecanog dotoka krvi u mozak, on prima i vise hranjivih materija sto ima pozitivan efekat na nasu memoriju, vid, sluh, koncetraciju, psihu i ostale kognitivne sposobnosti. Ljudi koji obavljaju namaz redovno imaju jacu volju i mogu se znatno bolje suociti sa zivotnim teskocama. Oni imaju znatno rijedje glavobolje, psihicke probleme ili druge kognitivne smetnje.

U jedinstvenom polozaju sedzde misici vrata dobijaju najbolju mogucu vjezbu. Oni trebaju da podnose teret dok je celo polozeno na zemlji zbog cega misici vrata postaju snazniji. Mozemo primjetiti pritisak na misice vrata u polozaju sedzde, narocito u aktivnostima vrata i facijalnih misica, u momentu kad podizemo glavu sa sedzde.(oko 1 inch=2,54 cm iznad zemlje) i tad jasno mozemo osjetiti tu njihovu aktivnost.

Jaci cervikalni misici znace da ce cervikalna vertebra (prsljen) biti bolje zasticena. Jacina cervikalnih misica je vazna jer se glava nalazi iznad cervikalne vertebre, podrzana cervikalnim misicima.
Tacnije, glava izvodi rotirajuce pokrete iznad cervikalne vertebre. Prilikom svake nezgode, pregled vrata je iznimno vazan doktorima zbog svog ogromnog znacaja koje ono ima za zdravlje covjeka.

Veoma je rijetko da ce osoba koja obavlja redovno namaz dobiti i oboljenja poput "myalgias" vrata (hronicnih bolova u vratu) ili cervikalne spondiloze, jer misici vrata postaju sve snazniji zbog obavljanja sedzde do 34 puta u toku pet dnevnih namaza.


Jedinstveni polozaj sedzde takodje ima pozitivan uticaj na misice ledja dok se spustamo i podizemo sa sedzde, misici se aktiviraju i postaju sve jaci. Vjerovatno je to i razlog zbog cega oni koji obavljaju redovne molitve, rijedje imaju bolove u ledjima.

Nakon obavljene sedzde, klanjac ili ustaje ili ostaje u sjedecem polozaju da bi proucio «Ettehijjatu». U ovom polozaju osoba sjedi mirno, sa rukama ispruzenim na koljenima. Ovo je inace veoma opustajuci polozaj i ima podsticajan ucinak na ljudsko mentalno i fizicko zdravlje.

Casni poslanik Muhammed, s.a.v.s, je obicavao da oduzi cinjenje ruku'a i sedzde i druge je tome savjetovao. U svjetlu vec navedenih cinjenica, mozemo slobodno reci da je sa medicinske strane gledista ovaj Poslanikov s.a.v.s. savjet, zlatno pravilo za dobro zdravlje.

Konacno, moramo podsjetiti na to da svrha namaza nije u vjezbi, ali ipak, mnogo je i medicinskih prednosti koje su povezane sa tim. Najveca blagodat namaza je ipak unutrasnji mir koji ostvaruje sam covjek jer je ispunio svoju duznost prema Allahu dz.s. izvrsavajuci tu svoju obavezu.

Dr.Mumammad Karim Beebani
. .............................
Izvor: "The Medical Benefits of Sajdah

http://muslimanka.net/zdravlje-i-njega/neke-medicinske-koristi-od-sedzde-2.html

 

11.12.2008.

'O Aiša, moje oči spavaju, ali srce ne spava.'.......IBADET ALLAHOVOG POSLANIKA, s.a.v.s.

Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim

IBADET ALLAHOVOG POSLANIKA, S.A.V.S.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., živio je običnim ljudskim životom, žudio je za Allahovim zadovoljstvom, i na tom putu je svojim primjerom ostavio upute svojim sljedbenicima, dajući do znanja da porijeklo i bogatstvo, boja ili nacija, nisu kriteriji veličine i vrijednosti čovjeka, nego da su to njegova djela. 
 

Mugire ibn Šu'be kazuje:
''Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi sve dok mu noge ne bi otekle. Kada bi ga neko upitao: 'Allahov Poslaniče, zašto se toliko opterećuješ kad ti jeAllah oprostio sve ranije i kasnije grijehe?', on bi odgovorio: 'Zar da ne budem zahvalan rob?'''

Esved ibn Jezid priča da je jednom upitao Aišu, r.a.:
''Kako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao noćni namaz?'', a ona odgovori: ''Prvi dio noći bi spavao, potom bi ustao i klanjao, a kad bi bilo pred zoru, klanjao bi vitr-namaz, zatim bi legao u postelju, a ponekada bi legao sa jednom od svojih supruga. Kada bi začuo ezan, ustao bi i okupao bi se ako bi bio džunub, a ako ne, uzeo bi abdest i otišao u džamiju.''

Abdullah ibn Abbas, r.a., pripovijeda: '
'Jedne noći otišao sam na konak kod svoje tetke Mejmune, supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Legao sam poprijeko, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzduž ležaja. Oko ponoći, Allahov Poslanik, s.a.v.s., se probudi, protrlja oči i prouči zadnjih deset ajeta sure Ali Imran. Zatim ustade, uze abdest iz mješine okačene na zid i poče klanjati.''

Abdullah ibn Abbas, r.a., dalje kazuje:
''Ustao sam i stao pored njega. Allahov Poslanik, s.a.v.s., pomilova me po glavi, uze za desno uho i premjesti me na svoju desnu stranu. Klanjao je šest puta po dva rekata, a zatim još jedan rekat, a potom ponovo legao. Kada ga je Bilal probudio (ezanom), on ustade, klanja dva rekata sunneta i izađe u džamiju da klanja sabahski farz.''

 Ebu Seleme ibn Abdur-Rahman pitao je jedne prilike Aišu, r.a.:
''Kako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao noćni namaz u ramazanu?'', a ona mu je odgovorila: ''Obično je u ramazanu i mimo ramazana klanjao jedanaest rekata. Prvo bi klanjao četiri rekata, ne pitaj o tome kako ih je lijepo i dugo klanjao. Zatim bi isto tako lijepo i dugo klanjao još četiri rekata, i na kraju bi klanjao tri rekata.''

Aiša, r.a., dalje kazuje:
''Pitala sam ga jedne prilike: 'O Allahov Poslaniče, da li spavaš prije nego što klanjaš vitre?', a on, s.a.v.s., odgovori: 'O Aiša, moje oči spavaju, ali srce ne spava.'''
U drugoj predaji Aiša, r.a., kazuje nam: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., nekada bi znao provesti i cijelu noć klanjajući a učeći samo jedan ajet.''


Abdullah ibn Mes'ud, r.a., kazuje:
''Jedne noći klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je ostao stojeći toliko dugo da sam nešto loše naumio.'' Neko ga upita: ''A šta si to naumio?''
A on odgovori: ''Pomislio sam da sjednem i da ostavim Poslanika, s.a.v.s.''
A kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., iznemogao i kada više nije mogao klanjati stojeći, onda je klanjao sjedeći, ali noćni namaz nije ostavljao. O tome nam govori Aiša, r.a., koja na upit o noćnom namazu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kaže: ''Noću bi znao klanjati veoma dugo stojeći i veoma dugo sjedeći, i u tim položajima činio bi ruku' i sedždu.''

A Hafsa, r.a., supruga Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kaže:
 ''Ponekad je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao nafilu (tj. dobrovoljni namaz) sjedeći. Kada bi učio neku suru, učio bi je tako polahko i razgovijetno, da bi se učinilo kao da je duža od neke sure koja je duža od nje.''

Osim obaveznih pet dnevnih namaza i noćnog namaza, Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi dobrovoljni namaz i u toku dana, to bi činio prije ili poslije obaveznih, a nekada i u vremenima između njih. Neki od tih namaza su nafila-namazi, dok su drugi pritvrđeni ili nepritvrđeni sunneti, koje bi povremeno ili konstantno klanjao uz propisane farze.

Tako nam Abdullah ibn Omer, r.a., kaže:
''Klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u njegovoj kući dva rekata prije i dva rekata poslije podnevskih farza, dva poslije akšamskih i dva poslije jacijskih.''
  

 Abdullah ibn Saib, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao četiri rekata nakon što sunce pređe polovinu neba, a prije podnevskog farza, i da je rekao:
''To je momenat kada se otvaraju nebeske kapije, pa želim da mi se u njemu podigne dobro djelo.''

 A o jutarnjem namazu nakon izlaska sunca, Aiša, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao jutarnji namaz četiri rekata, a nekada i više.

Enes ibn Malik, r.a., prenosi i kaže: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi jutarnji namaz šest rekata.''

A Ebu Seid el-Hudri, r.a., u slabijoj predaji kaže: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustrajavao bi u klanjanju jutarnjeg namaza da smo pomislili da ga nikad neće napustiti, a nekada bi ga izostavljao da smo pomislili da ga više neće klanjati.''

 Allahov Poslanik, s.a.v.s., više je volio obavljati dobrovoljne namaze, kao i pritvrđene i nepritvrđene sunnete u svojoj kući, nego u džamiji, kako nam to prenosi Abdullah ibn Sa'd, r.a., koji kaže:

''Pitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o namazu u kući i džamiji, pa mi je rekao:

'Vidiš koliko je moja kuća blizu mesdžida, i da klanjam u svojoj kući draže mi je nego da klanjam u mesdžidu, osim ako je to propisani farz.'''

 

Za post Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Abdullah ibn Abbas, r.a., kaže:

''Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio bi toliko dugo u nekom mjesecu da bi rekli neće prekidati dok ga ne isposti, a neki bi mrsio da bi rekli da neće ništa od njega postiti, i nikada nije postio cijeli mjesec otkako je došao u Medinu osim mjeseca ramazana.''

 A Aiša, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., od svih mjeseci mimo ramazana najviše postio u mjesecu ša'banu. A u drugoj predaji kaže da je postio ponedjeljak i četvrtak.

 A Ebu Hurejre, r.a., u tom kontekstu prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Allahu se podnose ljudska djela ponedjeljkom i četvrtkom, a ja želim da se moje djela podnesu dok ja postim.''

 Od dana koje je postio i preporučivao da se poste su i tzv. bijeli dani, a to su trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan svakog mjeseca, te dani Ašure tj. deveti i deseti, ili deseti i jedanaesti dan mjeseca muharrema.

 Ovo je samo dio ibadeta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojim se približavao i zahvaljivao Uzvišenom Gospodaru, a on, s.a.v.s., je najbolje i najodabranije stvorenje koje je hodilo Zemljom i Allahu najdraže, u njemu je primjer za sve one koji žele sreću na oba svijeta. 
A naša posljednja dova je: ''Elhamdu lillahi rabbil alemin'' - ''Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!''
Neka je na njega, s.a.v.s., njegovu porodicu, časne ashabe i sve one koji ih slijede u dobru Allahov salavat i selam sve do Sudnjeg dana. 

 

08.12.2008.

*Bajram Mubarek*

                         

Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim
Allahu naš,
podari nam Tvoju ljubav i ljubav onih koji Te vole, te ljubav prema djelima koja nas približavaju Tvojoj ljubavi!

amin ya Rabb

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN svim muslimanima i muslimankama

EsSelamu alejkum ve rahmetullahi!!!

06.12.2008.

dan Arefata

              

Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim

Vrijednost prvih dana mjeseca Zul Hidždže
 
Enes b. Malik kaže da se u vezi s ovih deset dana govorilo:
"Svaki dan vrijedi kao hiljadu dana, a dan Arefata kao deset hiljada dana."
(Bejheki u djelu Šuabul-iman, 3/358/3766.)

Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najvrednija dova jeste ona na dan Arefata."
(Tirmizi i Ahmed, s dobrim lancem prenosilaca.)
Ibn Abdul-Berr veli: "Navedeni hadis ukazuje na odlike dove na Arefatu, a to neminovno iziskuje odliku dana Arefata nad drugim danima." (Vidjeti: Et-Temhid, 6/21.)

 Imam Muslim zabilježio je da je Aiša, radijallahu anha, prenijela sljedeći Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis:
"Nikada veći broj ljudi ne bude oslobođen džehennemske vatre kao na dan Arefata. Uzvišeni Allah ponosi se hadžijama pred melekima govoreći: 'Šta žele ovi ljudi!'"

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se pred stanovnicima nebesa ponosi ljudima koji stoje na Arefatu, govoreći: 'Pogledajte ove Moje robove, došli su raščupani i uprašeni iz raznih predjela, uzimam vas kao svjedoke da sam im oprostio grijehe, makar bili obilni kao kapi kiše.'"
(Ibn Hibban s dobrim lancem prenosilaca.)

Post dana Arefata ima posebnu odliku, ali hadžije ne poste taj dan. Imam Muslim zabilježio je da Ebu Katada prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Post dana Arefata iskupljuje grijehe prošle i naredne godine, a post dana Ašure iskupljuje grijehe prošle godine."

Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom hadžu obavijestio ashabe o Allahovom oprostu, upitali su:
"Allahov Poslaniče, da li se oprost odnosi isključivo na nas?"
"Na vas, ali i na sve one koji dođu nakon vas, sve do Sudnjeg dana"
, odgovori im Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
(Ibn Mubarek, Semani u djeluEdebul-imla, str. 97, i Ibn Abdul-Berr u djelu Et-Temhid, 1/128-129, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/33.)

U jednom drugom hadisu stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na dan Arefata, Svevišnji Allah spusti se na ovosvjetsko nebo i pred melekima se ponosi Svojim robovima, govoreći: 'Pogledajte Moje robove, stoje na suncu, uprašeni i raščupani, došli su iz raznih predjela, uzimam vas kao svjedoke da sam im već oprostio!'"
(Ibn Menda, Begavi u djelu
Šerhus-sunna, 7/159/1931, i Ebu Ja'la, 2/299/2086, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 2/125.)

Ibn Omer prenosi poduži hadis u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "...a na dan Arefata, Uzvišeni Allah spusti se na ovosvjetsko nebo." (Ibn Hibban s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/34-36/1155.)

 Preneseno je da je Ummu Selema govorila da se Svemogući Allah na dan Arefata spušta na ovosvjetsko nebo. (Darekutni u djelu Kitabun-nuzul, str. 48/95-96, i Lalekai u djelu Šerhul-usul, 2/499/768, sa slabim lancem prenosilaca.)

Štaviše, islamski učenjaci raspravljali su o pitanju da li je vredniji dan Kurban-bajrama ili dan Arefata, iako vjerodostojan sunnet ukazuje da je vredniji dan Kurban-bajrama. (Vidjeti: Medžmuatul-fetava, 25/155.) A Allah najbolje zna.

                     

02.12.2008.

Vrijednost 10 prvih dana mjeseca Zul Hidždže

  Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim

Da li smo  svjesni Allahove blagodati prema nama kroz to što nas je poživio do ovih mubarek i blagoslovljenih dana. Dana koje je Allah odabrao nad ostalim danima godine, dana u kojima su dobra djela draža našem Gospodaru od djela u ostalim danima. Dani u kojima možemo na svoj konto dobrih djela da pridodamo mnogo toga. Dani o kojima Allahov Poslanik kaže: "Nema dana u kojima je dobro djelo draže Allahu kao što su ovi dani", misleći na prvih deset dana zu-l-hidždžeta. "Ni borba na Allahovom putu?", upitaše ashabi. "Ni borba  na Allahovom putu, osim čovjeka koji je u borbi založio svoj život i svoj imetak i ništa od toga nije vratio", odgovori Poslanik.

Jedna od odlika sljedbenika ovog umeta je to što je njihova životna dob mnogo kraća od životne dobi prijašnjih naroda ali je Allah počastio ovaj  umet time što u kratkim vremenskim intervalima mogu zaslužiti i uraditi mnogo dobra. Jedno od tih vremena je i prvih deset dana  zu-l-hidždžeta. Velika sezona i prilika da čovjek uradi mnogo dobra. Ljudi se pripremaju, ali za šta??? Pitanje na koje bi svako od nas trebao da da odgovor je  ´jesmo li svjesni veličine vremena u kojem živimo´? Da li smo spremno dočekali ove dane ili nismo ni znali da nastupaju. Njihovo iščekivanje i pripremanje za njih je veliki pokazatelj jačine imana i čovjekove želje da stekne Allahovo zadovoljstvo. Suprotno tome, nepripremanje za ove dane, nepoznavanje kada nastupaju veliki je pokazatelj slabosti imana i gafleta u kojem se nalazi insan.

Allah dž.š. se zaklinje sa deset noći mjeseca zu-l-hidže, pa kaže: "Vel fedžr, ve lejalin ašr, veššef-i vel vetr, vellejli iza jesr..." - „Tako mi zore!" "I deset noci!" (El-Fedžr, 1-2) Po mišljenju Ibn Abbasa, Ibn Zubejra, Mudžahida i mnoge uleme koja pripada selefu (ranijoj ulemi) i halefu (kasnijoj ulemi), to je prvih deset dana zu-l-hidždžeta. Allah dž.š., se zaklinje ovim danima, a ono sa čime se zaklinje Gospodar svjetova ima posebnu važnost.

Ovdje želimo prvenstveno govoriti o vrijednostima ovih deset noći (dana) mjeseca zu-l-hidžeta, kako bi ih što bolje proveli u ibadetu. Na svakom vjerniku je da ih iskoristi na najbolji mogući način. To su dani pokornosti, pobožnosti, skrušenosti i takvaluka.

Poslanik a.s., u hadisima govori o vrijednosti i značaju zu-l-hidžeta i podstiče ashabe i sve vjernike na pojačani ibadet. Preporučivao je u ovim danima puno tesbiha (riječi slave Allahu dž.š.), tahmida (zahvale Njemu) i tekbira. U tom smislu su i riječi Poslanika a.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer r.a.: "Nema vrijednijih dana kod Allah dž.š., niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.!") (Ahmed) Znači, bez obzira da li se namaz klanajo u džema'atu ili nasamo, poslije farz namaza, počevši od iza sabaha devetog zu'l-hidzdzeta pa sve do iza ikindije trinaestog zu'l-hidzdzeta, četvrtog dana bajrama, uči se poznati tekbir: Allahu ekberullahu ekber, la ilahe illallahu wallahu ekber, Allahu ekber we lillahi'l-hamd.

Znači, sunnet je u ovim danima učenje: tekbira, tahmida, tehlila i tesbiha. Sunnet je da to učenje bude naglas u: džamiji, kući, ulici i svakom mjestu gdje se može spominjati Allahovo ime. Ljudi uče naglas, pojedinačno, dok žene uče u sebi. Ovaj sunnet je potpuno iskorijenjen i gotovo da se ne čuju tekbiri u prvih devet dana ovog mjeseca.. Potrebno je one koji su zanemarili ovaj sunnet podsjetiti na njega.

Za oživljavanje zaboravljenog sunneta, će biti nagrada o kojoj govori Poslanik a.s., u slijedećem hadisu: Prenosi Ibn Amr ibn Awf El-Muzeni od svoga oca a on od djeda, da je Poslanik s.a.v.s., rekao Bilalu ibn Harisu: „Zapamti!" Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?" Reče: „Zapamti Bilale!" Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?" Reče: „Onaj ko oživi sunnet od mojih sunneta, koji se bude zaboravio poslije mene, njemu će pripasti nagrada kao i onome ko ga izvrši, bez toga da se njima umanji bilo šta. A ko uvede pogrešnu novotariju (bidat), sa kojom nije zadovoljan Allah i Njegov Poslanik, imaće grijeh kao i oni koji to budu praktikovali, bez toga da se njima umanji bilo šta od grijeha!" (Tirmizija)

Musliman je dužan da iskoristi ove dane i provede ih u istinskom ibadetu, ne želeći ništa drugo sem Allahovo dž.š., zadovoljstvo i oprost. Svaki musliman, bez obzira da li bio na hadžu ili kod svoje kuće, dužan je ovih deset dana provesti u pokornosti svome Gospodaru, svjedočeći svoj islam, iman i ihsan.

Ovo je vrijeme i dobrovoljnog posta. Dobrovoljni post bi trebao da bude ibadet koji je česta praksa svakog muslimana jer je Božiji Poslanik, s.a.v.s., kazao:"Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice odaljiti od vatre sedamdeset godina." (Buhari i Muslim) Naročito kada je u pitanju post devetog dana zu-l-hidždžeta (jewmu-l-arefe - dan Arefata), za kojeg je kazao Božiji Poslanik: "Vjerujem da  će Allah za post na dan Arefata oprostiti grijehe  za proteklu i za narednu godinu."

Post dana Arefata, je kako kaže Poslanik s.a.v.s., uzrokom praštanja grijeha, godinu prije i godinu poslije: Prenosi Ebu Katadete El-Ensari r.a. da je Poslanik a.s., rekao: "Post po tri dana od svakog mjeseca i Ramazan do Ramazana su kao post cijelu godinu." Bi upitan o postu Dana Arefata, pa reče: On briše grijehe učinjene godinu prije i godinu poslije. "Bi upitan o postu Ašure, pa reče: "On briše grijehe učinjene u prošloj godini!" (Muslim)

Post je jedan od najboljih načina približavanja Allahu dž.š.. Sunnet je postiti prvih devet dana ovog mjeseca, kao što stoji u slijedećem hadisu: Prenosi Hunejde bin Halid od svoje žene a ona od žena Allahovog Poslanika s.a.v.s.: "Poslanik a.s., je postio Ašuru, devet dana zu-l-hidžeta, i od svakog mjeseca po tri dana (bijele dane)." (Tirmizija)

Deseti dan Zul-hidzeta je prvi dan kurban-bajrama. Ko se taj dan približi Allahu dž.s. klanjem kurbana, sa prvom kapi krvi kurbana Allah dž.š. oprašta grijehe njemu i njegovoj porodici grijehe. A ko taj dan nahrani vjernika i podijeli sadaku Allah dž.š. će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbjednim i mizan-vaga će mu biti teža dobrima djelima od bilo kakvog brda na zemlji. "Inna e'atajna kel kevser, vesalli li rabike venhar - Mi smo ti uistinu svako dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i (na Bajram-iduladha), kurban kolji." (Kevser, 1-3)

Kao i za mnoge druge ibadete tako i za kurban tačno je određeno vrijeme. Kaže Poslanik, a.s,: „Prvo sa čime počinjemo ovaj dan, prvi dan kurban-bajrama je da klanjamo bajram, potom se vraćamo svojim kućama i koljemo kurban. Ko tako uradi postupio je po našem sunnetu." (Buhari i Muslim)

Allah dž.š. kaže: „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji." Izvršavanjem te obaveze širi se osjećaj milosti prema siromašnim porodicama i potvrđuje humani aspekt ljudskosti. Ovih činom se zahvaljuje Uzvišenom Allahu na blagodatima koje nam učinio halal, dozvoljenim za jelo: „...tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, Ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine! (El-Hadz, 36-37)

U haberu stoji da je Musa a.s. rekao:
"Gospodaru, molih Te a Ti se ne odazivaš mojoj molbi, pouči me kako da Te molim."
 - "Allah dž.š. je objavio Musau a.s.
 
„O Musa, kada nastupi prva desetina mjeseca zul-hidžeta, reci: LA ILAHE ILELLAH - ispunit ću ti potrebu."
 -
"Musa reče: „Gospodaru, pa svaki Tvoj rob to gov­ori."
„Allah reče: „O Musa, ko kaže: LA ILAHE ILELLAH - samo jedanput u ovim danima, pa kad bi stavio sedam nebesa i sedam zemalja na jedan tas vage, a LA ILAHE ILELLAH, na drugi tas, pa zaista ono je teže i ovaj govor bi prevagnuo sve njih zajedno."

A Muhamed a.s., je govorio: "Najvrijednije što sam rekao ja i ono što su rekli po­slanici prije mene u danima ove desetine je: LA ILAHE ILELLAH, VAHDEHULA ŠERIKELEH."

U ovim danima treba što više doviti Allahu, moliti za oprost, klanjati nafile namaze, učiti Kur’an, dijeliti sadaku, pomagati prorodici, rodbini, braći i sestrama u islamu, starim i nemoćnim, djeci i bolesnim, te ih posjećivati u ime Allaha.

Eto, to je to, ukratko, ti posebni dani koje svaki vjernik i vjernica, musliman i muslimanka, treba da provedu na poseban način, sa željom da postignu Allahovu milost (rahmet), oprost (magfiret) i uputu (hidajet). "Eto toliko! A ko poštuje Allahove svetinje, uživaće milost Gospodara svoga..." (El-Hadz, 30) "Eto toliko! Pa ko poštiva Allahove propise - znak je čestita srca." (El-Hadz, 32)

Molimo Allaha, dž.š. da nam podari olakšanje na samrti, svjetlo u kaburu, težak mizan dobrim djelima i spasi nas od kazne na oba svijeta. Molim Allaha, dž.š. da promjeni naša stanja na bolje. Amin!

Alejhisselam
<< 12/2008 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031


Upoznajmo Allahovog Miljenika sallallahu alejhi ve sellem
Vrline Allahovog Poslanika(Eš-šemailu-l-muhammedijje)-Imami Tirmizije
Izgled I dio
Izgled II dio
Odgoj i život
Ishrana
Ponašanje
Ibadeti
Skromnost i moral
Starost,smrt
............
Lik Muhammeda a.s. I, II i III dio
Značaj Poslanika a.s.
Dužnosti prema Poslaniku a.s.
Poslanik svih poslanika
Islam
Ummet Poslanika a.s.
Mudžiza Kur`an
Ashabi
Vjernici
Zajednička svojstva svih Vjerovjesnika
Poslanikov testament sa Arefata
Prva hutba Muhammeda a.s.
Lijepa Allahova Imena
Pozitivan pogled
Poruke Alejhisselamovog života I,II,III,IV dio,Silazak objave
Čovjek najvećeg strpljenja
ISRA I MI'RADŽ
Najbolji uzor
Silazak objave
Pećina Hira-slike
Ibadet razmišljanja
opis abdesta Allahovog Poslanika s.a.v.s.
VRIJEDNOST DANA AREFATA
Mekka
Mekka grad mira, selama, hodočašća i dove samo Njemu

Važnost žene
Brak zarad Allaha dž.š.
Hatidža r.a.
Hazreti Aiša r.a.
Fatima Ez-Zehra
Fatima r.a.
Muhammedov a.s. odnos prema voljenoj Hatidži r.a.
Ljubav prema Allahovom Poslaniku s.a.v.s.
Plemenit moral
Sabur Ejuba alejhisselama
Hutba hazreti Alije

DOVE
Pejgamberove a.s. dove
Pejgamberove a.s. dove II
Pejgamberove a.s. dove III
Pejgamberove a.s. dove IV
Dova
DOVA
Dova je ibadet
Sretniji i trajniji životni put (Kudsi hadis)
Hadisi
Hadisi
Kudsi hadis
Kudsi hadis
hadis
Kudsi hadisi
Kudsi hadis

Važna pitanja
Ili je bolje znati, ili imati?
Pet Džibrailovih oporuka
Ne budi tužan, Allah je s tobom
Sadaka
Istrajnost na pravom putu
Ajeti koji inspirišu
La illahe illallah
Prijatelji Bismillahi
Značaj prijateljstva
Koraci ka Allahu dž.š.
Povezanost Rabba i čovjeka
Hadisi o pokajanju
Uvjeti iskrenog pokajanja
La illahe illAllah
Allahovo dž.š. zadovoljstvo
SubhanAllahi
Bismillahi
Tevekkul
Poslanica bolesnima
Ko je najsretnija osoba?
Džamije
Sabur
El-Kewser
Dobro djelo
Šta je bogatstvo?
Alejhisselam o braku
O lijepom postupanju sa ženama i preporukama prema njima..
Ovom me naučio život I,II dio
Ključ
Pripazi na..
Skupovi
Allahu ekber
Mladost
Njegova Milost obuhvata sve
Ja Rabbi
Stubovi imana-put istine
Namaz je podjeljen između Rabba i čovjeka
Blagodati Ramazana
Vaznost sadake
Sadaka za ramazan
Ya Rabbi..
Šehidi..
El-Ihlas..Iskrenost
vjernik je vrijedan pažnje
Korisno
Čista vjera kao čista voda ..
En-Nas
Želiš li?
Neke osobine Allahovih robova
Nauka
Zašto je danas svijet umoran?
I kao što je srce jedno...dovoljno je samo za jednog...bio blizu ili daleko...

Zikr
Ljubav učenja Kur`ana
8 zadataka kojim se jača iman insaAllah
Mekka
Ajeti sure Grad-Al-Balad
Sura Sazviježđa – Al-Burug
sunce
IMENA SUDNJEG DANA
Iskrenost - duša ibadeta





-DOVA
Gospodaru moj, zaštiti me od nemoći i lijenosti, škrtosti i duboke starosti i kazne u kaburu!
Gospodaru moj, dušu mi nadahni bogobojaznošću i od grijeha očisti, jer samo je Ti od grijeha možeš očistiti – Ti si njen zaštitnik i njeno utočište!

Gospodaru moj, utječem Ti se od beskorisnog znanja, nepokornog srca, nezasite duše i dove koju ti ne primaš!(Muslim)
amin ya Rabbi

Preporucujem


BROJAČ POSJETA
249160

Powered by Blogger.ba